– Wikipedija

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 208.637 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I Vi možete uređivati Wikipediju!

Arhiva Izabrani članak

Jupiter je planet klase plinoviti div s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina. Masa mu je 318,4 puta veća od Zemljine (na njega otpada 71 % ukupne planetske mase), a gustoća mu je samo oko četvrtine gustoće Zemlje. Velik dio volumena tvori vodik, koji zbog velike mase i gravitacije Jupiter nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima.

Prema astronomskim ispitivanjima, podatcima te prema teorijskoj obradi, Jupiter se sastoji od razmjerno malene silikatne jezgre bez oštre granice u sastavu (difuzna jezgra), okružene s dva sloja vodika: donji sloj, pod većim tlakom, ima metalna svojstva gdje su vodikovi elektroni u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj molekularni vodik (H₂) u stanju superkritičnog fluida. Ni na kojoj dubini nema fazne granice, odnosno ne postoji čvrsta površina na koju se može stati ili tekuća u koju se može zaroniti.

Dno atmosfere definira kao dubina od 1000 km (1/70 polumjera planeta). U atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, metana, helija, amonijaka, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode. Pretpostavlja se da postoje i drugi spojevi (vodikov sulfid, različiti organski spojevi, kompleksni anorganski polimeri).

Jupiter se vrlo brzo vrti što, uz njegov velik promjer, uzrokuje jake centrifugalne sile, pa je izrazito spljošten prema polovima; ekvatorski mu je promjer 142 800 km, a polarni samo 134 000 km. Atmosfera mu je raslojena na pojaseve i zone. Rotacija mu je nejednolika: na ekvatoru jedan okret traje 9 h, 50 min, 30 s, a na 10° sjeverne ili južne širine 9 h, 55 min, 41 s.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

Zrinko Ogresta

4. svibnja – U selu Bukovlje kraj Slavonskog Broda pokrenuta je prva nacionalna kampanja za ruralni turizam.
4. svibnja – U Velikoj Pisanici je povodom 100. obljetnice rođenja Ede Murtića održano 11. izdanje Dana Ede Murtića.
3. svibnja – U središtu Pule otkriven spomenik Mati Parlovu, djelo kiparice Marije Ujević-Galetović.
1. svibnja – Sestre Ivana i Josipa Jurković osvojile su zlatnu medalju u dvojcu bez kormilara, kao i braća Martin i Valent Sinković na Svjetskom veslačkom kupu održanog na zagrebačkom Jarunu.
30. travnja – Probijen je tunel Komorjak kraj Omiša.
30. travnja – Film Plavi cvijet Zrinka Ogreste dobio je treću nagradu publike na 43. Moskovskom međunarodnom filmskom festivalu.

Nedavne smrti: Bogdan Žižić, Saša Anočić, Juraj Gracin

Arhiva Izabrana slika

Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine

Arhiva Na današnji dan

6. svibnja – Đurđevdan; Dan svetog Jurja u Bugarskoj

1737. – Održano je prvo zasjedanje Hrvatskoga Sabora u novoj zgradi na Trgu svetog Marka (slika) u Zagrebu.
1841. – Rođen je književnik i liječnik Ivan Dežman.
1856. – Rođen je Sigmund Freud, slavni austrijski psiholog i otac suvremene psihoanalize.
1992. – U Parizu je umrla Marlene Dietrich, njemačko-američka glumica i pjevačica.

Nedavni dani: 5. svibnja – 4. svibnja – 3. svibnja

O Wikipediji

Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.

Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
Zašto postati suradnik?
Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
- Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
- Wikipedija A-Ž – za napredne
- Često postavljana pitanja (FAQ)
Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor
Abecedarij svih članaka
Popis svih jezika Wikipedije
Impresum

Kako pomoći?

Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:

Ostali projekti neprofitne Zaklade Wikimedija